Download 40009362-P-Berger-Luckman-Socijalna-konstrukcija-zbilje PDF

Title40009362-P-Berger-Luckman-Socijalna-konstrukcija-zbilje
File Size1.2 MB
Total Pages219
Document Text Contents
Page 2

Peter L. Berger
Thomas Luckmann

SOCIJALNA
KONSTRUKCIJA

ZBILJE
rasprava o sociologiji znanja

s engleskog preveo
Srđan Dvornik

ZAGREB 1992.

Page 109

je cjelinu čini subjektivno prihvatljivom. Stoga »horizon­
talnoj« razini integracije i plauzibilnosti institucionalnog
poretka valja dodati i »vertikalnu« razinu unutar život­
nog raspona pojedinačnih individua.

Kao što smo gore obrazložili, legitimacija nije nužna
u prvoj fazi institucionalizacije, kad je institucija jednos­
tavno činjenica koja ni intersubjektivno ni biografijski ne
iziskuje daljnju podršku; za sve kojih se tiče ona je samo-
evidentna. Problem legitimacije neizbježno nastaje kad
objektivacije (sada povijesnog) institucionalnog poretka
valja prenijeti novoj generaciji. Na toj točki, kao što smo
vidjeli, samoevidentni karakter institucija se više ne mo­
že održavati pomoću pojedinčevog vlastitog sjećanja i na-
vikavanja. Jedinstvo povijesti i biografije je razbijeno. Da
bi ga se obnovilo, i da bi se tako učinilo razumljivim oba
njegova aspekta, moraju postojati »objašnjenja« i oprav­
danja istaknutih elemenata institucionalne tradicije. Le­
gitimacija jest taj proces »objašnjavanja« i opravdava­
nja.67

Legitimacija »objašnjava« institucionalni poredak ti­
me što njegovim objektiviranim značenjima pripisuje
kognitivnu valjanost. Legitimacija opravdava institucio­
nalni poredak time što njegovim praktičkim imperativi­
ma daje normativno dostojanstvo. Važno je razumjeti da
legitimacija ima kako kognitivan, tako i normativan ele­
ment. Drugim riječima, legitimacija nije tek pitanje
»vrednota«. Isto tako, ona uvijek podrazumijeva i »zna­
nje«. Na primjer, struktura srodstva se ne legitimira sa­
mo etikom njenih posebnih tabua incesta. Prvo mora po­
stojati »znanje« uloga koje definira i »prave« / »krive« po­
stupke unutar te strukture. Pojedinac se, recimo, ne smije
ženiti unutar svojeg roda. Ali on prvo mora »znati« sebe
kao člana tog roda. To »znanje« mu pridolazi kroz tradici­
ju koja »objašnjava« što su to rodovi uopće, i posebno što
je njegov rod. Takva »objašnjenja« (koja tipično konstitui­
raju »historiju« i »sociologiju« dotične zajednice, i koja u
slučaju tabua incesta vjerojatno isto tako sadrže i »antro­
pologiju«) isto su toliko instrumenti legitimiranja koliko
su i etički elementi tradicije. Legitimacija ne samo da po­
jedincu kaže zašto treba da izvede ovaj, a ne neki drugi
postupak; ona mu također kaže zašto stvari jesu to što je-

67 O l e g i t i m a c i j a m a k a o » o b j a š n j e n j i m a - u s p o r e d i P a r e t o v u a n a l i z u » d e r i v a c i j a - .

1 16

Page 219

Spann, Othmar, 201, n. 40
Stark, Werner, 19, n. 3, 22, n. 10, 23,

n. 12, 27. i n. 21, 28
Strauss, Anselm, 69, n. 6, 123, n. 73
Tenbruck, Friedrich, 32, n. 25, 75,

n. 21, 86, n. 30, 178, n. 21. 190, n. 33
Thomas, W. L., 75, n. 20
Tonnies, Ferdinand, 102, n. 46
Topitsch, Ernst, 27 i n. 19

Uexkull, Jakob von, 67, n. 1, n. 2

Veblen, Thorstein, 147, n. 101, 150.

n. 104
Voegelin, Eric, 101, n. 45, 112, n. 63,

134, n. 89, 144, n. 96

Weber, Alfred, 25
Weber, Max, 20, 21, n. 8, 23, n. 11,

32-34, 33, n. 28, 82, n. 27, 102, n. 46,
107, n. 54, 115, n. 66, 130, n. 81,
142, n. 93, 143, n. 95, 145, n. 98,
146, n. 99, 156, n. 1

Windelband, Wilhelm, 19, n. 2
Wolff, Kurt, 23, n. 12

Znaniecki, Florian, 140, n. 90

226

Similer Documents